Novosti

Preobraženje Gospodinovo proslavljeno na „bosanskom Taboru“

Prenosi: Portal Katoličkog tjednika - Nedjelja
Jedina župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji posvećena Preobraženju Gospodinovu u Borovici, koja teritorijalno pripada općini Vareš, svečanim euharistijskim slavljem 6. kolovoza proslavila je svoga naslovnika.


Svetu misu pred nekoliko stotina vjernika predslavio je dr. mons. Anto Ćosić, dekan Sutješkog dekanata i župnik u Brezi, u koncelebraciji s 27 svećenika među kojima su bili župnik vlč. Ivan Butum te gvardijan iz Kraljeve Sutjeske fra Željko Brkić.
U prigodnoj propovijedi mons. Ćosić se najprije osvrnuo na svetopisamska čitanja te ustvrdio kako su na gori preobraženja uz Isusa bila tri njegova učenika te Mojsije i Ilija koji ustvari predstavljaju ispunjenje Zakona i Proroka kako je i sam Krist navijestio. Zatim je progovorio o tri različita preobraženja u koja katolici vjeruju. „Prvo je ono Isusovo kod utjelovljenja u kojemu Bog uzima ljudsko tijelo i lice. Drugo je kod uskrsnuća kada je preobražena ljudska narav. Ova dva preobraženja već su se dogodila, a mi čekamo ono treće koje će se dogoditi o Kristovom ponovnom dolasku. Vjerujemo da ćemo biti sudionici toga njegova drugoga dolaska“, zaključio je župnik u Brezi.
Na kraju svete mise, koju su pjevanjem i sviranjem animirali tamburaši iz Vareša, župnik Butum zahvalio je svima koji su pomogli u organizaciji patrona te svim Borovičanima na četverogodišnjoj suradnji za vrijeme njegova župnikovanja. Ujedno se oprostio od sadašnjih župljana budući da ide na novu službu u Turbe te je predstavio novoga župnika vlč. Vladu Vrebca.

Nakon završnog blagoslova uslijedilo je zajedničko druženje okupljenih ispred crkve uz obiteljski stol te zvuke narodnoga melosa.

Inače, župa u Borovici nalazi se na 1 202 metra nadmorske visine te je neki s pravom nazivaju „bosanskim Taborom“. Prije rata imala je oko 1 500 vjernika, a danas ih je 35 stalno nastanjenih u ovome selu nadomak srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca. Stoga brojka od nekoliko stotina Borovičana pristiglih na patron svakako je utjeha da nisu zaboravili svoj rodni kraj.

Izvor: www.nedjelja.ba